Već dugo živiš u Njujorku. Kako počinješ dan i na koji način se suočavaš sa izazovima jednog od najinspirativnijih gradova?
Početak svakog dana uključuje planiranje, prepiske, pregledanje budućih ugovora, promocija, sređivanje rasporeda. Obično uz kafu i National Public Radio, američki nacionalni javni radio servis.
Imaš zavidnu umetničku karijeru i priliku da sarađuješ sa umetnicima, pre svega pevačima, poreklom iz raznih krajeva sveta. Koliko je javnost u Srbiji upoznata sa tvojim radom? Reci nam nešto više o tvom životnom i muzičkom putu, i o različitim aspektima tvoje dosadašnje karijere.
Operski pevači koji dođu u SAD iz krajeva stare Jugoslavije uglavnom znaju za mene i potraže me, čime sam jako zadovoljan. Izvođaštvo i predavanje su glavne deonice moje karijere, i veliko zadovoljstvo nalazim u obe grane.
Kako ocenjuješ umetničku scenu i mlade talente u Srbiji?
Drago mi je da se mnogo stvari dešava, i da mi je teško da odaberem na šta da odem od kulturnih ponuda. Mladih talenata ima puno i jako su impresivni.
Na samom početku sledeće godine, u januaru, mladim pevačima u Srbiji poklanjaš masterklas na Kolarcu. Reci nam nešto više o tome.
Osnova te ideje je da podelim znanje o onome u čemu u Njujorku učestvujem svakodnevno, a to su profesionalne i obrazovne prilike za mlade pevače. Operska scena je dosta drugačija nego u Evropi, i od mladih pevača se traži svestranost što se tiče stilova pevanja, i takođe lakoća i prirodnost pevanja na engleskom jeziku u svim varijantama.
Pri svakoj skoroj poseti Beogradu sam našao voljne i sposobne saradnike: Kolarac, Narodno Pozorište i FMU, koji su mi izašli u susret. Kolarac, Mima Lazarević i Centar za Muziku imaju iskustvo organizovanja masterklasa, što me raduje, jer ih to dovodi na nivo ostalih svetskih zadužbina koje to rade, npr. Carnegie Hall.
Šta te je motivisalo da se “vratiš” i da svoje stečeno znanje i iskustvo podeliš sa mladima? Kakve su reakcije na tvoje angažovanje na našoj kulturnoj sceni?
Prvenstveno saradnja sa ostalim umetnicima iz našeg podneblja, i onih koji već dugo žive u SAD, i onih afirmisanih koji nam dolaze, kao što su David Bizić, Milijana Nikolić, Jadranka Jovanović, Nikola Rackov, Sava Vemić, Sonja Lončar i Andrija Pavlović, i mnogi drugi. Svaki put kad dođem postoji velika potražnja za konsultacijama i savetima, i ta radoznalost me jako raduje.
Koliko je usavršavanje za mlade muzičare bitno?
Usavršavanje je bitno za umetnike svih godina. Opera nije muzejska umetnost sa koje treba da se skida prašina, nego je svako delo koje se stavlja na scenu, kada god stvoreno, novo umetničko delo. Da bi se to ubedljivo prenelo na publiku, potreban je stalni umetnički napredak.
Karijera profesionalnog pijaniste podrazumeva naporan rad i posvećenost, a neki bi rekli, i puno odricanja. Šta je tvoja inspiracija bila kada si počinjao, a šta je sada? Odakle dolazi tvoja energija?
Energija dolazi iz kreiranja i održavanja balansa. Karijera donosi plodove koji se moraju podariti dalje, u vidu dobrotvornog rada sa onima kojima muzika donosi mnogo više nego trenutno zadovoljstvo. Glavna ideja je da se pronađe nešto što će pomoći i obdariti druge, i onda ne postoji osećaj ni rada ni odricanja.
Šta je tvoja najveća briga ili izazov / nešto što te noću drži budnim?
Na sreću, dobro spavam! Osim sitnica o kojima svi bezrazložno brinemo, ne volim da se podsetim da su ljudi često nehajni sa drugima i sa našom planetom.
Rečenica koja je uticala na tebe ili koju često voliš da kažeš?
“Uči strane jezike i ne bavi se politikom”
Omiljena uspomena iz detinjstva?
Malo smešno, pošto u tom trenutku nije bilo prijatno, ali jedno teško putovanje kroz snežnu mećavu sa mojom mamom i braćom 1983. godine.
Nešto što nisi uradio, a želeo si?
Ono što još nisam uradio je odbacivanje osećaja da svi živimo u mašini, i to i dalje jako želim. Iako to neću doživeti, voleo bih da doživim svet u kome smo svi isti i ne postoje rasne, ekonomske, geografske, narodne i religiozne razlike.
Ličnost koju bi želeo da upoznaš (savremenik ili junak filma literaure ili istorijska ličnost…)?
Volim da upoznajem ljude čije je životno isustvo potpuno drugačije od moga, a ipak imamo slična verovanja i stavove.
Na čemu si trenutno najviše angažovan?
Trenutno izgleda da me je karijera odvela potpuno ka repertoaru komponovanom i napisanom u 21. veku. Učestvovanje u kreaciji novih opera i ostale vokalne literature je meni veoma bitno. Naravno, da bi se to uspešno izdejstvovalo, treba održavati i učiti uvek sav ostali repertoar.
Sa kim najviše voliš da radiš? Ko su pevači koji te inspirišu? Da li postoji neko sa kim bi voleo da radiš, a do sada nisi imao priliku?
Po tom pitanju sam, čini mi se, serijalni monogamista. Uvek mi je trenutni projekat najveći izvor inspiracije. Takođe, težim da za pevače sa kojima redovno radim pronalazim nove izazove.
Koji su tvoji planovi, u kom smeru želiš da razvijaš karijeru?
Formiram ideju da se polako preorijentišem iz statusa slobodnog umetnika u neku više organizovanu strukturu, gde bih radio sa mladim profesionalcima i studentima ili u univerzitetskoj sredini, ili pri nekoj operskoj kuci. Tu sam bio i započeo, ali je karijera izvođača i želja za putovanjima pretegnula.
Po tvom mišljenju, šta je sve potrebno da se promeni sistemski u oblasti klasične muzike u Srbiji, a šta je to na čemu izvođači mogu sami da rade (i da promene), nezavisno od tog sistema?
Ne treba ništa veliko da se menja, ali što se tiče operskog pevanja, voleo bih da se doda više profesionalnih pijanista koji se bave radom sa pevačima, što se ovde zove opera/vocal coach. Naš rad je zasnovan na odličnom poznavanju repertoara, stila, jezika, i voleo bih da zainteresujem više mladih pijanista za tu vrstu umetnosti, pošto posla po svetu uvek ima.
Šta je to što klasičnu muziku čini savremenom i svevremenom?
Činjenica da je muzika deo naše konstantne srži. Ovo kažem iz konkretnog primera: pre par godina sam učestvovao na koncertu muzike Stravinskog u jednoj vrlo konzervativnoj sredini, i dobio sam sledeći komentar: „Ja obično ne volim tu modernu muziku, ali neki od ovih komada kao da su već postojali u mojim genima“ (I don’t usually like modern music, but some of this was already in my DNA)
Koji su ključni koncepti u toj umetničkoj oblasti danas? Koliko je ona podložna promenama, i šta je to što se može menjati, a šta ono što ostaje isto, tradicionalno?
Mislim da postoje dva pravca: pojeftinjavanje i rafinisanje. Prvi je prividno negativan, ali ne mora tako da uvek bude. Pojeftinjavanjem se umetnost približava većem broju ljudi, i samim tim se (nadam se) stvara klasa ljubitelja koji će možda jednog dana odlučiti da ulože i materijalna i emotivna sredstva i podrže kreaciju nečeg rafinisanog, pošto im ono jeftino neće više biti dosta.
S obzirom na to da je Breakfast online magazin, šta misliš o promenama koje su u naš život doneli internet i društvene mreže?
Cenim lakoću kontakta sa ljudima širom sveta, a prezirem poplavu negativnih informacija od kojih se ne može pobeći.
Muzika koju trenutno slušaš
Pošto za klavirom provodim do 10 sati dnevno, vrlo malo muzike slušam kod kuće. Volim, cenim i pratim umetnost govorne reči, i slušam takve emisije. Za publiku u Srbiji koja možda ne zna šta spominjem, dovoljne su reči: Duško Radović: Beograde, dobro jutro.
Knjiga koju trenutno čitaš
Čitam knjige mladog američko-jevrejsko-ruskog pisca, Gary Shteyngart. Trenutno, njegov roman Absurdistan.
Putovanje koga se rado sećaš
Retke slobodne dane rado provodim u regiji zvanoj New England, i tih putovanja se i sećam, i jedva dočekam.
Šta uvek nosiš sa sobom
Odluku da budem prijatan prema drugima.
Omiljeni doručak
Na štetu mojih krvnih sudova, tipičan američki, eggs/bacon/potatoes/toast.
Poruka našim čitateljkama i čitaocima
Zahvaljujem mojoj divnoj rodnoj sredini na svemu!
http://djordjenesic.com/
http://www.artsglobal.org/en/people/djordje-stevan-nesic/